Savijanje je posljedica neravnomjernog stezanja poda, koje je radi intenzivnijeg isušivanja veće na površini i manje na spoju s podlogom. Taj se proces iz istog razloga događa i uz druge rubove ili točke prekida poda te se može još bolje vidjeti kod nešto više segregabilnih betona (taloženje čestica), koji pri kompaktiranju 'krvare'. Izlučivanje suvišne vode prema betonskoj površini u istom smjeru povećava savijanje radi isušivanja te smanjuje čvrstoću betona na vlak i na pritisak (tlak).

U Hrvatskoj se koriste sljedeće vrste izvora zračenja:
 zatvoreni izvori,
 otvoreni izvori,
 rentgenske naprave, i
 pospješivači.

Agresivne utjecaje okoline na beton možemo razdijeliti na mehaničke, kemijske i elektrokemijske, fizikalne i biološke. U prethodnom broju predstavili smo pregled mehanizama propadanja betona radi mehaničkog i kemijskog djelovanja, a u današnjem članku opisujemo mehanizme propadanja radi fizikalnog i biološkog djelovanja.

Cementno vezanim monolitnim dekorativnim pločnicima (u nastavku zvanima: dekorativnim pločnicima) pokrivamo one površine, za koje predviđamo da bi trebale izražavati ljepotu, koja se može iskazati kao samostojni element prave umjetnosti ili se u svojoj ljepoti skladno udružuje sa drugim arhitektonskim i / ili građevinskim elementima objekta.

Oštećenja odnosno nepravilnosti koje opažamo prilikom izvedbe monolitnih podova mogu se naći i u unutrašnjosti poda, što se onda iskazuje kao smanjenje njegove kakvoće radi propadanja osnovnih ugrađenih sastojaka odnosno materijala u sastavu betona, kao i izvana, obično radi osobina podne podloge ili nosivoga stropa na koji se pod  polaže.

Industrijski podovi su jedno od najzahtjevnijih područja prilikom gradnje ili sanacije objekata. Oštećenja koja nastaju na njima većinom uzrokuju visoke sanacijske troškove, a još veću poteškoću stvaraju posredni troškovi, nastali radi ometanja ili čak i potpune obustave proizvodnje. Želimo li izbjeći poteškoće ove vrste, moramo - naravno, uza sve ostalo - dobro poznavati vrstu, a naročito uzroke zbog kojih je došlo do oštećenja.

Još donedavna su beton držali trajnim građevinskim materijalom. No, danas na različitim objektima u gradskom i industrijskom okolišu te na cestama i mostovima, na koje se zimi baca sol zbog poledice, već nakon svega dvadeset godina uporabe otkrivamo na njemu veća ili manja oštećenja.

Betonske ploče pripadaju najčešće korištenim betonskim gotovim proizvodima. Namijenjene su popločavanju dvorišta, pješačkih staza, pločnika, a koriste se i za industrijske površine, dovozne ceste, parkirališne prostore, gradske ulice i trgove, budući da podnose velika opterećenja.

Agresivne utjecaje okoline na beton možemo podijeliti na mehaničke, kemijske i elektrokemijske, fizikalne te biološke. U ovom članku ćemo predstaviti mehanizme propadanja betona radi mehaničkog i kemijskog djelovanja.

Pukotine u betonu nisu poželjne. Njihovo nastajanje pobuđuje pomisao da je rad izvršen nekvalitetno te da su tijekom izgradnje bile učinjene pogreške, tako da se javlja i pitanje sigurnosti čitave konstrukcije.