Pod pojmom estrih podrazumijevamo tankoslojni plošni građevinski element (debljine tri do osam centimetara), koji je izrađen od projektiranoga građevinskog materijala i koji neposredno polažemo na nosivu podnu konstrukciju (to jest tampon odnosno podložni beton na zemlji ili pak na samome mjestu izvedbe izrađena ili montažno predizrađena stropna konstrukcija), a posredno i na razdjelni i izolacijski sloj, tako da može podnijeti predviđena opterećenja.

Uslijed sve većeg uvažavanja uporabe obnovljivih izvora energije za grijanje, plošni sustavi grijanja kakvo je podno, stropno ili zidno grijanje dobivaju sve više na značaju.

Bez obzira na to koristimo li za grijanje energiju tople vode u cijevima ili električnu energiju, suština podnoga grijanja je u tome da različitim putovima distribuiramo energiju u veliki zračeći podni element, odnosno da zagrijavamo masu estriha, koja tako postaje veliki plošni grijaći element u podu.

Estrih je tankoslojni plošni građevinski element debljine nekoliko centimetara, koji je izrađen od projektiranog materijala i polaže se neposredno na nosivu podnu konstrukciju ili posredno, na srednji razdjelni i izolacijski sloj tako, da može podnijeti predviđena opterećenja. Koristi se kao tlo, podloga na koju se mogu polagati različite završne podne obloge. Kod pravilnog sastava poda estrisi smanjuju jačinu udarnog zvuka i poboljšavaju toplinsku izolativnost. Ako je u estrihe ugrađeno podno grijanje, oni pomažu i pri ravnomjernoj razdiobi temperature.

Magnezitni estrih se može polagati na bilo kakvu podlogu koja odgovara statičkim i konstrukcijskim zahtjevima. Podloga je obično beton, estrih ili armirani beton, ali može biti i drvo, asfalt ili keramika. Magnezitni estrih se nikada ne smije polagati na prednapeti beton kao ni na vanjske površine, i to radi svoje neotpornosti prema trajnim utjecajima vode.

Estrih je tanki građevinski element debljine nekoliko centimetara, koji se polaže na nosivu podlogu ili razdjelni odnosno izolacijski sloj te se neposredno rabi kao pod ili preslojava još jednim slojem.

Zbog vanjskih čimbenika kao što su promjene temperature, promjene relativne vlažnosti i izloženost vremenskim odnosima te ne baš idealnih odnosa sušenja, građevinski materijali često se stežu odnosno rastežu. Pri tome nastaju dovoljno velike mehaničke napetosti da izazivaju raspukline i druga oštećenja u materijalu. Uzrok raspuklina mogu biti  i preopterećenja već tijekom gradnje, a i kasnije, kao i pogreške prilikom izvedbe.

Suvremeno podno grijanje razvilo se još prije Drugog svjetskog rata, samo što zbog poteškoća kod montaže, a prije svega radi uporabe čeličnih cijevi nije doživjelo rasprostranjeniju uporabu. U zadnje vrijeme, međutim, postaje sve omiljenije, posebno kod izgradnje niskoenergetskih kuća.

Ovaj put ćemo se pozabaviti 14-milimetarskim parketom od drva doussié, koji je bio položen u zasebnom stanu na glatku podlogu od mramorastog industrijskog sastava. Pozvali su me kako bih proučio položeni i reklamirani parket s posebnim naglaskom na vrstu i kakvoću nabavljenog materijala.

Na 250 / 300 kvadratnih metara ukupne površine položen je parket velikog formata od tikovine, debljine 22 milimetra. Radi se o spavaćim sobama, dnevnom boravku i mansardi. Na cijeloj povšini na koju se lijepio parket nalazio se cementni estrih s ugrađenim podnim grijanjem. U svim prostorima se jasno vide pukotine različitih veličina, od 1 do 5 milimetara.