Boja i sklad boja posebno su značajni čimbenici prilikom donošenja odluke o izboru tipa drvene podne obloge i vrste drva od koje je odabrana podna obloga izrađena. Glavni značaj i psihološki učinak odabira boje drvene podne obloge predstavljaju velika očekivanja vezana uz dugotrajno očuvanje onoga tona boje, koji je podna obloga imala prilikom kupovine i ugrađivanja. Ispunjenje ovog očekivanja jedno je od mjerila kakvoće površinskog sustava.

Kemikalije su sastavni dio naše svakodnevice. Sadržane su u većini proizvoda i nema sumnje u to, da nam pružaju mnoge koristi. Nažalost, mnoge od njih još uvijek jako škode i zdravlju čovjeka, a i okolišu. Među ugrožene skupine, koje su izložene kemikalijama više od ostalih, ubrajaju se i polagači podnih obloga, jer se tijekom svoga rada - uz vlakna u zraku - susreću još i s opasnim tvarima iz ljepila i premaza.

Epoksi sustavi dijele se na sustave sa topilima, sustave bez topila i paropropusne sustave. Ugrađuju se kao osnovni ili protuprašni premazi, samorazlivni, antistatički ili dekorativni sustavi, ovisno o zahtjevima i namjeni pojedinog objekta.

Zbog različitih mehaničkih, kemijskih i drugih utjecaja kojima su tijekom uporabe izloženi drveni podovi, moramo ih obvezatno površinski obraditi na odgovarajući način. Površinska obrada drva premazima tehnološki je postupak, kojim površinu drva oplemenjujemo brušenjem i zaglađivanjem, nanošenjem premaznih sredstava (boja, lakova, glazura ...), stvrdnjavanjem te završnom obradom površine.

Metode za utvrđivanje svojstava površinski obrađenih drvenih podnih obloga, 2. dio
Kada govorimo o svojstvima površinski obrađene drvene podne obloge, mislimo prije svega na svojstva površine odnosno takozvanog površinskog sustava, kojega sačinjavaju korišteni premazni sustav i drvena podloga. Za utvrđivanje osobina možemo odabrati nekoliko standardiziranih metoda. A prava poteškoća nastaje već pri tom odabiru. Koje metode odabrati?

Parketi su obrađeni višeslojno, a svaki sloj ima posve određenu funkciju. Svaki sloj UV-premaza valjkom se nanosi na podlogu. Nakon brušenja površine slijedi prvi nanos, nanos predpremaza (na primer) u količini od 35 do 40 grama na kvadratni metar, kojim ga djelomično ili potpuno utvrđujemo. Slijedi nanos središnjeg sloja (sealera), kojega obično nanosimo u nekoliko navrata zaredom, i to u ukupnoj količini od 30 do 35 grama na kvadratni metar.

Sjaj je osjetilno, očima spoznata i od opaženog osvijetljenog predmeta odbijena svjetlost različitih valnih dužina iz područja spektra vidne svjetlosti. Po HRN EN ISO 2813:2004 i pomoću takozvanog reflektometra ovo svojstvo površine ocjenjujemo brojčano. Iz obavljenih mjerenja izračunata prosječna apsolutna vrijednost može razvrstati sjajnu površinu, i to prije svega kao površinu visokog sjaja, sjajnu, polumat, potpunu mat površinu …, što u većini slučajeva nije niti sporno, jer je odluka o željenom sjaju površinski obrađenih drvenih podnih obloga najčešće subjektivna, uvjetovana modnim smjernicama, kulturom stanovanja i drugim čimbenicima.

Prije možda mjesec dana telefonom me nazvala jedna ljubazna gospođa i potužila se da joj lakirani parket i drugi lakom premazani proizvodi, s kojima je inače u dodiru kod kuće i na radnom mjestu, izazivaju znatne zdravstvene poteškoće. Sugovornica je bila uvjerena da je alergična na premaze za drvo.

U proizvodima za prirodnu zaštitu drva i u prirodnim zidnim bojama sirovine su pomno odabrane. Kada se u obzir uzmu njihove temeljne značajke i ciljana odmjerenost u proizvodu, one uklanjaju potrebu za brojnim zamjenskim sastojcima koji se mogu naći u industrijskim proizvodima. Omraženi dodaci kakvi su topila, emulgatori, konzervansi i tome slično u prirodnim proizvodima su isto tako prirodne i jednako učinkovite sirovine.

Kao što smo već napisali, tvrdoću tvari možemo definirati i kao svojstvo tvrde tvari da se odupire stalnoj deformaciji (habanju). Zato bismo mogli reći da je otpornost na habanje posredna mjera tvrdoće. Opet, iz područja površinske obrade drva znamo da tvrdoća nekog premaza ili površinskog sistema nije baš pojam koji bi se mogao lako fizikalno definirati.