Najviše laminatnih podnih obloga koristi se prije svega u stambenim objektima, gdje se mnogo puta događaju i veće ili manje nezgode s različitim supstancama. Kod takvnih nezgoda želimo ukloniti nastale mrlje. Hoće li se neka mrlja ukloniti lako ili neće, utvrđuje se pokusom otpornosti prema raznim supstancama. Njih dijelimo na tri skupine (ovisno o njihovoj reaktivnosti i dužini vremena izloženosti mrlji).

Jedan već skoro zaboravljeni proizvod za drvene podne obloge ponovo se javlja na našem tržištu i zauzima svoje vrijedno mjesto: to su drveni opločnici ili, žargonski popularnije rečeno, „kocke". Iako su prizmatični opločnici rijetko načinjeni u pravilnom kvadratičnom obliku, izraz kocka uvriježio se u našoj podopolagačkoj praksi. Smatram da je opločnik pravilniji i slikovitiji izraz, a rabi se i za slične proizvode od drugih materijala (npr. betonski ili granitni opločnici za vanjske podove i kolnike), no često ćemo rabiti i izraz kocka  jer nam je uvriježen u parketarskoj struci.

Gotov dvoslojni parket je, unatoč tome što se sastoji od dva dobro slijepljena sloja, iznimno osjetljiv na promjene vlage u prostoru. Vlaga iz podloge brzo se prenosi do masivnog drvenog naplatka, jer su u donjem sloju obično izrađeni urezi (slika 1) koji onemogućavaju iskrivljavanje parketa, ali i omogućuju izvrstan prolaz vlage iz podloge do masivnog naplatka.

Danas je korištenje neobnovljivih materijala veliko i još uvijek raste, i unatoč postojanju svijesti o tome da je njihova raspoloživost ograničena. Zahtjevi za razvijanjem novih tehnologija prerade obnovljivih izvora, koji bi nadomjestili neobnovljive, stoga su i dalje sve veći. No, pojavljuju se i sve veći ekološki problemi, koji naređuju zamjenu spornih materijala (među kojima su i mnogi neobnovljivi) sa biološki i ekološki prihvatljivijima. Drvo je zasigurno među najprikladnijima!

Od više vrsta hrastova koje poznajemo (dub, ljutik, cer, paperjasti hrast), za drvnoprerađivačku su industriju značajni hrastovi lužnjak (Quercus robur L, Q. pedunculata Ehrh) i kitnjak (Quercus petraea Liebl, Q. sessiliflora Salisb.). Obje su vrste raširene po čitavoj Europi. Lužnjak raste u ravnicama i podnožju gorja, na dubokom, plodnom i vlažnom tlu (u Hrvatskoj – uglavnom u Slavoniji, u Sloveniji – Krakovski gozd), a kitnjak na pješčanim, suhim tlima brežuljaka i sredogorja.

BAMBUSOVINA nije drvo, nego materijal drvenastih stabljika velikog broja indijskih i azijskih grmolikih i stablastih biljaka. U osnovi, bambus je trava, a kemijski sastav tvari njegove  stabljike sličan je onom kod drva. Stoga su i mnoga tehnička svojstva bambusovine usporediva s drvom.

Vrste drva u osnovi se dijele na lističarke i igličarke. Drvo je prirodni materijal, tako da za razumijevanje stabilnosti dimenzija trebamo upoznati neke temelje njegove anatomske građe, koja se može podijeliti na makroskopsku i mikroskopsku. Makroskopska je ona koju vidimo prostim okom i drvu - kao konačnom proizvodu - daje njegovu estetsku i ekonomsku vrijednost. Što se tiče izgleda, pogleda, prereza, površine ili smjera reza, razlikujemo tangencijalnu, radijalnu i poprečnu površinu.

Kukci koji napadaju drvo su štetočine što žive u drvu, njime se hrane i time kvare njegove tehničke osobine, a usto još i smanjuju njegovu vrijednost. Oni se (a većinom i njihove ličinke) hrane celulozom, polucelulozom, škrobom, sladom i bijelim dijelovima drva.

Odabir najprikladnijeg drva za određeni konačni proizvod zahtijeva vrednovanje materijala sa više stanovišta. U najvažnije pritom ubrajamo: mjesto ugradnje (prije svega radi odgovarajuće trajnosti ili čvrsoće vrste drva), namjenu proizvoda, tehnološke osobine vrste drva (otpornost na habanje, tvrdoća, čvrstoća), fizikalna svojstva (stabilnost dimenzija, toplinska i zvučna izolativnost, elektrostatičnost) i estetska svojstva (dekorativnost, boja, tekstura).

U objektu je bio položen sitan masivni parket od hrastovine. Parketna ploča dimenzija 325 x 250 x 20 milimetara sastoji se od 16 lamela, koje su međusobno slijepljene ljepljivom trakom. Na ugrađenom parketu su se između položenih ploča pojavile fuge pa je stoga trebalo obaviti analizu dimenzija.