Prozori za pasivne kuće na prvi pogled se ne razlikuju od bilo kog drugog prozora međutim bitna je razlika u vrijednostima faktora prolaza topline kroz sve segmente prozora. Zahtijevane vrijednosti su:
- Uf<= 0,80 W/m2K
- Ug<= 0,80 W/m2K
- Uw<= 0,80 W/m2K
- solarni dobitak iznad 50%

Znanstveno-teorijske temelje pasivne kuće postavio je fizičar dr.sc. Wolfgang Feist, autor standarda vrlo niskoenergetske gradnje-pasivne kuće, a voditelj je prvog svjetskog Instituta za pasivnu kuću utemeljenog 1996. godine u Darmstadtu. Vodeće istraživačke teme Instituta su; energetske bilance građevina, toplinske simulacije, niskoenergetske kuće, pasivne kuće, energetski koncepti i ušteda energije tijekom uporabe građevine.

Korištenje obnovljivih energetskih izvora, u civiliziranom se svijetu smatra ne samo ekološkom, nego i suštinskom potrebom. Mnoge su zemlje izradile i prihvatile ostvarenje takvih rješenja kao opću korist i gospodarski isplativo ulaganje, posebno nakon eksplozivnog razvoja novih energetskih tehnologija.

Jedan od uvjeta koji po definiciji pasivne kuće osigurava njeno energetski učinkovito funkcioniranje i zadovoljenje zdravstveno-higijenskih zahtjeva je kontinuirano dovođenje svježeg zraka u primarne stambene prostore tijekom vremena u kojem je potrebno grijati ili hladiti prostor, kada je pasivna kuća „zatvorena kao termos boca“.  Ujedno se osigurava maksimalna akustična udobnost uz pretpostavku stručno projektiranog i izvedenog sustava ventilacijske instalacije.

Gubitci energije kroz prozore po procjenama u U.S. kreću se na razini 30% energije za grijanje i hlađenje zgrada, pa ukoliko kumulativno pomnožimo navedene gubitke, dolazimo do podatka da kroz prozore gubimo 5,7% ukupno utrošene energije