U sklopu međunarodnih dana pasivne kuće u Europi koji su održani već 6. puta, u Hrvatskoj su početkom studenog 2. put okupljeni stručnjaci s ciljem educiranja i "pasivnog" razmišljanja

"Budimo aktivni, gradimo pasivno" ...
... riječi su prof. Ljubomira Miščevića, voditelja PASS-NET programa za Hrvatsku, prilikom otvorenja 2. dana pasivne kuće koji su održani od 6. do 8. studenog ove godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. "Dani" su održani u suradnji s Austrijskim uredom za vanjsku trgovinu i Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom, a uz potporu Hrvatske komore arhitekata i Grada Zagreba. PASS-NET je skraćeno ime projekta Europske unije koji uz potporu Intelligent Energy Europe (IEE) organizira niz aktivnosti i u suradnji s Hrvatskom stručnom udrugom za sunčevu energiju (HSUSE).

Zašto pasivne kuće?
Sve veća industrijalizacija dovodi do prekomjernog ispuštanja CO2 u atmosferu, te potrebe za smanjenjem korištenja fosilnih goriva za proizvodnju energije za grijanje. S obzirom da se znatan udio ukupno potrebne energije za zagrijavanje troši u kućanstvima (više o tome pogledajte na str ____), poseban naglasak dan je na potrebu smanjenja grijanja baš kod gradnje stambenih prostora, te naravno i na potrebu saniranja postojećih objekata.

Što su pasivne kuće?
Pasivna kuća treba do 80% manje energije za grijanje ili hlađenje od klasičnih kuća. To postižemo vrlo dobrom toplinskom izolacijom, izborom kvalitetnih prozora s tri staklene stijenke te kontroliranom ventilacijom cijelog sustava. U cilju dodatnog smanjenja potreba za fosilnim gorivom za grijanje, potrebno grijanje u pasivnim kućama koje je zahvaljujući dobroj izolaciji višestruko manje nego u konvencionalnim kućama, možemo ostvariti putem toplinskih crpki koje koriste prirodnu toplinu odnosno hladnoću zemlje ovisno o godišnjem dobu te potrebi za grijanjem ili hlađenjem, a dodatno se za zagrijavanje vode ili dobivanje električne energije koristimo sunčanim ili fotonaponskim pretvornicima.

Situacija u Europi
Potreba osvješćenja smanjenja korištenja energije kako arhitekata, inženjera, graditelja, a naravno i investitora u Europi traje već dugi  niz godina, te je pasivna kuća u Europi već postala punoljetna. Od 6.-8. studenog, u zemljama diljem Europe, Austriji, Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji, Švicarskoj, Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Češkoj, Poljskoj, Švicarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Luksemburgu, vlasnici pasivnih kuća otvorili su vrata svojih domova, te su svjedočili vlastitim iskustvima o prednostima obitavanja u takvim kućama. Riječ je o objektima koji su građeni različitim metodama gradnje, te su pri gradnji korišteni različiti materijali, ali čiji je zajednički nazivnik odlična toplinska izolacija, tako da se povećano početno ulaganje (u dodatnu izolaciju) počinje vraćati od prvog dana useljenja.
Tu su naravno prisutne i dodatne pogodnosti udobnog življenja od idealne vlage u zraku zahvaljujući kontroliranoj ventilaciji, okruženju bez peluda što je izuzetno bitno za alergičare i astmatičare. Od svih nabrojenih zemalja Europe, najdalje je u segmentu pasivne gradnje otišla Austrija, koja sada ima već preko 600 pasivnih kuća. Naravno nije isključivo stvar u samosvjesnosti investitora, nego je austrijska država najviše napravila u pogledu subvencija za investitore koji se odluče na uštedu energije, tako da 10% sredstava koje bi u prosjeku više trebali uložiti u gradnju, kroz subvenciju dobiju natrag, te nema nikakvog razloga zašto se ne bi odlučili na pasivnu gradnju.
I ostale države se trude pomoći svom stanovništvu da što bezbolnije prijeđu na pasivnu gradnju. Njemačka vlada je za 7000 objekata odobrila besplatno energetsko certificiranje (od strane neovisnih stručnjaka, procjenu u kojem energetskom razredu pripada Vaš objekt po potrošnji energije za grijanje i hlađenje) te se oko 30% vlasnika tih objekata nakon saznanja o stanju svog objekta, odlučilo na renoviranje, odnosno dodatnu toplinsku izolaciju, te tim činom zaposlili veliki broj kako proizvođača toplinske izolacije, tako i tvrtki i obrtnika koji će tu izolaciju i postaviti na objekte, čime su, što je posebno bitno u ovo recesijsko vrijeme, iznašli dodatno zaposlenje za svoje ljude.

Gdje je tu Hrvatska ?
Dobar je znak da je Hrvatska jedina zemlja nečlanica EU koja je pristupila PASS-NET programu, te pokušavamo loviti korak s ostalim zemljama članicama. Tako je od 6. do 8. studenog u Zagrebu na 2. danima pasivne kuće prisustvovalo oko 700 sudionika iz Hrvatske, Austrije Njemačke, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Srbije. Kroz tri dana organizirano je 20 predavanja te u poslijepodnevnim satima 19 radionica (unutar 6 tematskih cjelina), a prisutni su mogli sudjelovati i u obilasku dviju pasivnih kuća u okolici grada Zagreba te nazočiti predstavljanju hrvatskog izdanja knjige "Pasivna kuća" slovenske autorice Martine Zbašnik Senegačnik.. Prvog dana održan je i gospodarski susret "Energetski učinkovita gradnja: niskoenergetske i pasivne kuće", na kojem su sudjelovali predstavnici austrijskih poduzeća koja se bave ovom temom.
Na žalost, za razliku od Europskih iskustava, situacija u Hrvatskoj sa subvencijama na tom području nije baš blistava, osim nekih izoliranih slučajeva kao što je subvencioniranje niskoenergetske gradnje na otocima, te u posljednje vrijeme djelomičnog subvencioniranja sistema za grijanje vode uz pomoć solarnih kolektora.
Na skupu je bilo obrađeno puno tema te iznešeno i dosta interesantnih prijedloga, međutim to su zaključci struke. Bilo bi jako dobro, kada bi ubuduće na takvim skupovima sjedio i netko iz struktura ljudi koji odlučuju u vrhu vlasti o raspodjeli sredstava, kako bi na licu mjesta mogli dobiti argumente za određene financijske akcije koje bi znatno mogle ubrzati odluku pojedinih investitora za odlukom za pasivnom gradnjom.
Primjerice, odlukom investitora o pojačanoj toplinskoj izolaciji, investitor svjesno povećava ukupan volumen svog objekta, te umjesto da ga se nagradi za odluku o uštedi energije, kod nas je još uvijek na snazi Zakon o plaćanju komunalnog i vodnog doprinosa na ukupan volumen objekta, pa tako investitor, osim što mora dodatno investirati u toplinsku izolaciju, plaća i veće doprinose.
S obzirom na veliki odaziv na poziv za 2. dane pasivne kuće, očito je da je struka željna novih saznanja. To je mjesto i za buduće investitore kako bi na samom izvoru stekli spoznaje koje im nedostaju u cilju zaokruživanja kompletne slike prije nego što će donijeti definitivnu odluku o načinu gradnje.
Kako je pasivna gradnja - ugodnost življenja, vratimo se na naš uvod te "budimo aktivni, gradimo pasivno".